Trešnje su voće koje je bogato raznim vitaminima i mineralima, poput vitamina A, B1, B2, B3, B6, C i K, te minerala kao što su kalijum, kalcijum, željezo, bakar, mangan, magnezijum, fosfor i cink.
Konzumiranje trešanja u umjerenim količinama je preporučljivo, jer prekomerna konzumacija može izazvati laksativni efekt i probavne smetnje. Preporučena dnevna doza je oko 150 grama, što je ekvivalentno oko 20 trešanja.
Trešnje sadrže dijetalna vlakna, celulozu, pektin, organske kiseline poput jabučne, limunske i vinske, te određene proteine i ugljene hidrate. Preterano konzumiranje trešanja može izazvati pomenute probavne smetnje i laksativne efekte.
Crvena boja trešanja potiče od antocijanina i drugih fenolnih materija koje imaju antioksidativna svojstva. Antocijanini također imaju analgetička i protuupalna svojstva te mogu pomoći u ublažavanju simptoma artritisa, astme i alergija.
Osim toga, antocijanini i proantocijanidini prisutni u trešnjama mogu pomoći u produkciji kolagena te smanjenju upala i grčeva u mišićima, što je korisno za sportaše nakon intenzivnih fizičkih aktivnosti.
Trešnje sadrže levulozu, šećer s niskim glikemijskim indeksom koji se polako apsorbira u tijelu, što ih čini pogodnima za dijabetičare. Osim što se mogu jesti sirove, trešnje su odlične i za pripremu sokova, sladoleda, voćnih salata i osvježavajućih kolača.
Uz brojne zdravstvene beneficije, trešnje su ukusno voće koje se može uključiti u raznovrsnu prehranu kako bi se osiguralo unos raznih hranjivih sastojaka. Važno je voditi računa o količinama konzumacije kako bi se izbjegle negativne nuspojave poput probavnih smetnji i laksativnih efekata.
Dakle, uživajte u trešnjama umjereno i uživajte u njihovim brojnim zdravstvenim beneficijama. Ovo voće može biti odličan dodatak svakodnevnoj prehrani, ali je važno voditi računa o količinama kako bi se izbjegle eventualne nuspojave.
