Sve novije zgrade izgrađene od 2012. godine u Srbiji imaju energetske pasoše, ali stariji objekti nemaju taj certifikat o energetskim svojstvima zgrade. Posedovanje energetskog pasoša bit će obaveza za sve objekte u zemlji kao što je navedeno u izmjenama Zakona o planiranju i izgradnji usvojenim u julu prošle godine.
Rok za građane da pribave taj certifikat je 10 godina od usvajanja izmjena zakona. Predsjednik Udruženja profesionalnih upravnika Beograda, Bojan Nikolić, istaknuo je da je neophodno informirati građane o njihovoj obavezi, te da će nedostatak energetskog pasoša uzrokovati ozbiljne pravne posljedice, poput nemogućnosti prodaje nekretnina.
Energetski pasoš je sertifikat koji pokazuje energetska svojstva zgrade, pružajući kvantitativne i kvalitativne informacije o energetskoj efikasnosti zgrade. U Centralni registar energetskih pasoša u Srbiji do sada je uneto 15.000 takvih sertifikata.
Energetski razredi zgrada kreću se od G do A, pri čemu je A najbolji razred s najmanjim potrebama energije. Marija Todorović iz kompanije Energy Concept objasnila je da cijene pribavljanja energetskog pasoša variraju ovisno o samom objektu, a kreću se od 12.000 do 15.000 dinara za stanove.
U cilju povećanja energetske efikasnosti zgrada, pokrenuti su javni pozivi za financiranje polovine troškova termoizolacije krova i fasade, te zamjene prozora. Komercijalne banke su odobrile prve kredite stambenim zajednicama za projekte poboljšanja energetske učinkovitosti, pri čemu su već tri zgrade dobile sredstva za modernizaciju sustava grijanja na plin.
Stambene zajednice imaju pravo podići kredit za takve projekte uz odobrenje dvije trećine svojih članova, a neke banke traže suglasnost čak 90 posto vlasnika stanova. Uspješna implementacija mjera energetske efikasnosti u zgradama mogla bi rezultirati značajnim uštedama za vlasnike stanova i pomoći u smanjenju potrošnje energije.
