Kojim automobilima najčešće vraćaju kilometražu

Dragoljub Gajić avatar

Kupovina polovnog automobila često predstavlja izazov za mnoge kupce, a jedan od najvećih problema s kojim se suočavaju jeste manipulacija kilometražom. Na tržištu polovnih vozila, nepošteni prodavci koriste različite metode kako bi smanjili prikazanu kilometražu, čime vještački povećavaju vrednost automobila. Ova praksa može dovesti do ozbiljnih posledica za kupce, koji ne samo da preplaćuju vozilo, već se kasnije suočavaju i sa višim troškovima održavanja i popravki.

Manipulacija kilometražom nije nova pojava, ali je sa razvojem tehnologije postala sve raširenija. U mnogim slučajevima, prodavci koriste posebne uređaje koji im omogućavaju da lako promene broj pređenih kilometara na instrument tabli. Ova vrsta prevarantskog ponašanja može biti teško uočiti, posebno za neiskusne kupce koji nemaju dovoljno znanja o automobilima ili se ne oslanjaju na stručnjake prilikom kupovine.

Kupci su često nepoverljivi prema korišćenim vozilima, a opravdano. Preporuke stručnjaka su jasne: pre kupovine polovnog automobila, trebalo bi proveriti istoriju vozila, uključujući servisnu knjižicu i bilo kakve prethodne nesreće. Takođe, preporučuje se da se automobili pregledaju u ovlašćenim servisima, gde stručnjaci mogu detektovati eventualne nepravilnosti.

Jedan od načina na koji kupci mogu da se zaštite jeste korišćenje specijalizovanih servisa i aplikacija koje omogućavaju proveru istorije vozila. Ovi alati često koriste podatke iz različitih izvora, uključujući nacionalne registre, kako bi pružili detaljne informacije o pređenim kilometrima, prethodnim vlasnicima i eventualnim nesrećama. Na taj način, kupci mogu doneti informisanu odluku pre nego što se odluče za kupovinu.

Osim provere istorije vozila, važno je i vizuelno pregledati automobil pre nego što ga kupite. Nepravilnosti u izgledu, kao što su oštećenja na karoseriji ili neusklađenost boje, mogu biti znakovi da je vozilo bilo u nesreći. Takođe, kupci bi trebali obratiti pažnju na stanje enterijera, kao i na tragove habanja na papučicama i volanu, koji mogu ukazivati na to koliko je vozilo zaista korišćeno.

U nekim zemljama postoje zakoni koji se bave ovim problemom, ali primena tih zakona nije uvek dosledna. U Srbiji, na primer, zakoni predviđaju kazne za prevarante, ali je teško sprovesti kontrolu zbog velike količine nelegalnih prodaja. Uprkos tome, rastući broj organizacija i pojedinaca koji se bore protiv ovakvih prevara može doneti promene u budućnosti.

S obzirom na sve ove rizike, mnogi kupci se odlučuju za kupovinu novih automobila ili vozila sa garantnim periodom, iako su troškovi često znatno viši. Ova opcija pruža dodatni nivo sigurnosti, ali nije izvodljiva za sve. Potražnja za polovnim automobilima ostaje visoka, pa je važno da kupci budu svesni mogućih zamki.

Nedavne statistike pokazuju da je porast broja prevara povezan s povećanjem cene polovnih automobila. U mnogim slučajevima, kupci su spremni da plate više za vozilo koje izgleda u dobrom stanju, ali ne shvataju da mogu biti prevareni. Zato je edukacija potrošača ključna u borbi protiv ovih prevara. Informisani kupac je zaštićeniji kupac.

U zaključku, kupovina polovnog automobila može biti kompleksan proces, ali uz pravilne informacije i provere, potencijalni kupci mogu smanjiti rizik od prevare. Ulaganje vremena u istraživanje i konsultacije sa stručnjacima može se isplatiti na duge staze, jer kupovina automobila nije samo finansijska investicija, već i dugoročna obaveza koja zahteva pažnju i razumevanje. Preporučuje se da se uvek oprezno pristupa ovim transakcijama, kako bi se izbegli neželjeni troškovi i problemi u budućnosti.

Dragoljub Gajić avatar