Mohamed Abdel-Ati i Šengksuan Ding sa Univerziteta Centralne Floride u Orlandu detaljno su analizirali okolnosti preko 37 hiljada sudara u saobraćaju, a u 2.100 slučajeva su u prometnoj nezgodi učestvovala vozila s visokim stepenom ili potpunom samostalnošću, dakle, „vozilo“ je računar.
Iako neki podaci u nesrećama koje su se dogodile nisu potpuni, dovoljno je elemenata po kojima nesumnjivo mogu utvrditi – računar je bolji za upravljačem od čovjeka, piše „Deutsche Welle“. Najčešća predrasuda su saobraćajne nesreće vozila s pješacima. Vjeruje se da samo čovjek za volanom može naslutiti „šta misli“ učiniti pješak, čak i u njegovoj ludosti i nepažnji, te da će bolje reagovati. Ne, to nije tačno: kad je čovjek bio za volanom, 15 odsto sudara bilo je s pješacima, a kod sudara s „vozačem“ računarom – 3 odsto.
U 20 odsto „ljudskih“ sudara posve je očito da vozač ne gleda i uopšte ne razmišlja o stanju u saobraćaju, što se računaru ne može dogoditi. Isto tako, u direktnom udarcu – sudar „običnog“ s autonomnim vozilom – u čak tri četvrtine slučajeva krivo je bilo vozilo s čovjekom za volanom. U vožnji auto-putem slobodno se možete pouzdati u računar – pogotovo po magli. Čovjek u okolnostima takve smanjene vidljivosti vidi cestu najviše petnaestak metara pred haubom motora, a senzori računara vide stotinjak metara. Tako je s računarom čak sedam puta manje sudara. Kod kiše i drugačijeg ponašanja vozila na putu, na tri sudara s čovjekom biće dva sudara s računarom.
Okolnosti u kojima će čovjek ipak biti bolji su sudari pri skretanju i u uslovima u kojima senzori automobila još „ne vide“ dovoljno jasno – u sumrak i zoru. Stručnjaci procjenjuju da „inteligenciju“ računara treba još naučiti da se snalazi u tim okolnostima, ali tu je problem: programerima treba više pravih sudara da bi naučili računar. Ali, analitičarima ovog Univerziteta dodatni je problem to što i čovjek i računar u današnjim automobilima voze predobro. Statistički, mogućnost sudara je tek na svakih 100 hiljada pređenih kilometara, tako da se i sudari događaju samo u izuzetnim okolnostima.
Ljudskim vozačima svakako će se svidjeti i konstatacija da će računar prije napraviti kompletnu glupost u prometu: blokiraće vozilo hitne pomoći ili nečiji slobodan izlaz na put jer „ne shvata“ sve okolnosti zbivanja u saobraćaju. U San Francisku već postoji i pravi „pokret otpora“ autonomnim vozilima. Jedno udruženje biciklista na haubu voli im stavljati saobraćajni tuljac, a s takvim pilonom „pred nosom“ kamere računara potpuno poblesavi – i auto se neće više pomjeriti s mjesta. Ali zaključak ipak jeste: „Temeljem rezultata modela procjene, moguće je zaključiti da su visoko automatski sistemi vožnje zbog svojeg objektnog prepoznavanja i izbjegavanja, preciznog upravljanja i boljeg donošenja odluka u većini scenarija sigurniji od vozila kojima upravljaju ljudi“, piše u ovom istraživanju, navodi „Index“.
