Predsednik Demokratske narodne partije Crne Gore Milan Knežević, zajedno sa još dvojicom političara koji su zabranjeni ulazak na teritoriju Hrvatske, izražava spremnost za razgovor sa hrvatskim predsednikom i premijerom, Zoranom Milanovićem i Andrejem Plenkovićem, iako se možda neće složiti oko nekih tema iz prošlosti. Knežević ističe podršku antifašističkom delu Hrvatske i smatra da postoji mogućnost za zajednički rad u budućnosti, bez obzira na nesuglasice.
Nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mauthauzen u crnogorskom parlamentu, Knežević, Andrija Mandić i Aleksa Bečić su proglašeni nepoželjnim osobama u Hrvatskoj. Knežević se ne slaže sa odlukom o zabrani ulaska u Hrvatsku i ne vidi razlog za ugrožavanje evropskog puta zbog te rezolucije. Smatra da se pokušava prikazati srpski narod kao genocidan, te je rezolucija logična posledica tih pokušaja.
Knežević takođe govori o potencijalnim ustavnim promenama u Crnoj Gori, ističući da eventualne promene treba dogovoriti unutar parlamentarne većine, kako bi se očuvala građanska priroda države. Pored toga, predlaže regulisanje dvojnog državljanstva sa Srbijom kako bi se poslala poruka da se ne odriču sunarodnika koji žive u Srbiji.
Na kraju, Knežević naglašava važnost institucionalnog otpora svakom pokušaju prisilne nacionalne ili identitetske asimilacije i podržava ideju da srpski jezik bude normiran kao službeni pored crnogorskog. Takođe, ističe potrebu za međuvladinim sporazumima o dvojnom državljanstvu sa Srbijom kako bi se poslala poruka podrške sunarodnicima koji žive u Srbiji.
Knežević poziva na dijalog i saradnju između Crne Gore i Hrvatske, ističući da je moguće pronaći zajedničke tačke za budućnost uprkos neslaganjima u prošlosti. Očekuje dalji razvoj odnosa između dve zemlje i nadu za uspešnu saradnju u regionalnim pitanjima.
