Klimatski stručnjak objašnjava zašto je Grčka na udaru ekstremnog vremena

Dragoljub Gajić avatar

Grčku je ovog meseca pogodio najraniji toplotni talas, što je rezultiralo više smrtnih slučajeva i zatvaranje škola i turističkih atrakcija. Iako su temperature sada pale malo ispod zvanične granice toplotnog talasa od 38 stepeni Celzijusa, ne očekuje se puno olakšanja do kraja leta. Grčka se suočava sa prvim redom klimatskih promena u Evropi izazvanih ljudskim faktorom. Prošle godine zemlju je pogodio rekordno dug toplotni talas koji je trajao 16 dana, doprinoseći najvećem požaru u EU ikada sa najmanje 28 poginulih. Tokom septembra došlo je do smrtonosnih poplava, sa nekim oblastima koje su primile godišnju količinu kiše tokom jednog dana tokom oluje Danijel.

Klimatski naučnik dr. Kostas Laguvardos, direktor istraživanja u Nacionalnoj opservatoriji Atine (NOA), objašnjava da je Mediteran najbrže zagrejan deo Evrope, sa temperaturama koje rastu dvostruko brže od globalnog proseka. Južna Italija, Kipar, Turska i zemlje severne Afrike takođe su pogođene visokim temperaturama. Istočni deo Mediterana se posebno brzo zagreva, sa porastom temperature u Grčkoj od preko 1,5 stepeni Celzijusa u poslednjih 30-40 godina.

Grčka ima najdužu obalu na Mediteranu sa hiljadama ostrva, što ih čini ranjivim na jake vetrove. Morski toplotni talasi i cikloni postavljaju nove rekorde, dok su suvi vetrovi poznati kao Etezi, koji duvaju preko Egejskog mora, stvarajući savršene uslove za šumske požare. Stručnjaci istražuju različite tehnike za upravljanje šumama kako bi se nosili sa ovim godišnjim pojavama.

NOA prati ekstremne vremenske događaje, koji su postali češći u Grčkoj u poslednjih nekoliko godina. Od 2000. do 2009. godine zabeleženo je 60 takvih događaja, a između 2010. i 2019. godine taj broj se povećao na 90. U 2021. godini, kao odgovor na razorne požare, osnovano je Ministarstvo za klimatsku krizu i civilnu zaštitu.

Grčka se suočava sa izazovima klimatske krize i političari sve više ističu značaj ovog problema. Premijer Kirijakos Micotakis izjavio je da „Grčka se suočava sa ratom u vreme mira“ i da ih klimatska kriza tera da razmišljaju na drugačiji način. Klimatske promene i ekstremni vremenski događaji postali su stalna pretnja za Grčku, koja se sada suočava sa potrebom za hitnim akcijama i prilagođavanjem na novu klimu.

Dragoljub Gajić avatar
Pretraga