Kako nastaju džinovski talasi?

Dragoljub Gajić avatar

Međunarodni tim naučnika uspeo je da razjasni prirodu takozvanih „talasa ubice“, koji su dugo vremena smatrani mističnim fenomenom. Ova istraživanja su pokazala da su ovi ekstremno visoki talasi rezultat prirodnih zakona okeana, a ne neobjašnjivih sila. Analiza hiljada podataka o talasima iz Severnog mora otkrila je da se ovi talasi formiraju kroz jednostavnu kombinaciju nekoliko normalnih procesa.

Legende o džinovskim talasima kružile su među mornarima decenijama, ali naučna potvrda o postojanju ovih talasa pojavila se tek 1995. godine, kada je talas visine 24 metra udario naftnu platformu „Draupner“. Ovaj incident je označio početak ozbiljnijeg istraživanja fenomena talasa ubica.

Istraživački tim predvođen Frančeskom Fedeleom sa Tehnološkog instituta Džordžije analizirao je preko 27.500 snimaka prikupljenih tokom 18 godina. Rezultati su pokazali da popularna teorija „modulacione nestabilnosti“, koja se smatrala glavnim uzrokom ovih talasa, nije tačna. Umesto toga, istraživači su došli do zaključka da nepravilni talasi nastaju kroz dva osnovna fenomena.

Prvi proces je linearno fokusiranje, gde se talasi različitih brzina i pravaca susreću u istom vremenu i prostoru, preklapajući se i stvarajući veći talas. Drugi proces su nelinearni fenomeni, koji se odnose na prirodno izduženje i istezanje talasa, čineći ga 15 do 20 odsto višim i strmijim.

Kombinacija ova dva fenomena dovodi do stvaranja zaista ogromnog talasa. Fedele je objasnio da „nepravilni talasi prate prirodne zakone okeana, umesto da ih krše“, što pruža nova saznanja o ovom složenom fenomenu.

Ovo otkriće ima značajne posledice po bezbednost pomorstva i obalne platforme. S obzirom na to da su naučnici sada razumeli kako se formiraju nepravilni talasi, mogu razviti preciznije modele za predviđanje ovih ekstremnih uslova. Fedele i njegov tim već koriste mašinsko učenje za analizu podataka i predviđanje uslova koji bi mogli izazvati talase ubice.

S obzirom na to da se klimatske promene nastavljaju, razumevanje ovih fenomena postaje još važnije. Sa sve većim brojem ekstremnih vremenskih uslova, istraživači se nadaju da će njihovo novo znanje doprineti boljoj zaštiti pomorskih operacija i obalnih zajednica. U isto vreme, ovo istraživanje ukazuje na to da priroda često može da nas iznenadi, ali uz savremenu tehnologiju i naučna istraživanja, možemo bolje razumeti njene obrasce i ponašanje.

U budućnosti, naučnici planiraju da nastave sa istraživanjem kako bi usavršili svoje modele i dodatno poboljšali predviđanje talasa ubica. Ova saznanja će biti od ključnog značaja za mornare, ribare, ali i sve koji se bave aktivnostima na moru. Sa razvojem tehnologije i unapređenjem metoda analize, istraživači će moći da pruže jasnije i preciznije informacije koje mogu značajno smanjiti rizik od nesreća izazvanih ovim opasnim prirodnim fenomenom.

Na kraju, istraživanje Frančeska Fedelea i njegovog tima predstavlja značajan korak napred u razumevanju okeanskih fenomena i može imati dalekosežne posledice po sigurnost i efikasnost pomorskih operacija širom sveta. Prepoznavanje uzroka talasa ubica može spasiti mnoge živote i doprineti razvoju sigurnijih praksi u navigaciji i pomorskoj industriji.

Dragoljub Gajić avatar
Pretraga