Generativna vještačka inteligencija (AI) postala je predmet kontroverze zbog korištenja umjetničkih radova za treniranje sistema bez pristanka umjetnika. Iako se mnoge tehnološke kompanije sve više fokusiraju na razvoj AI tehnologija, postoje mnoga pitanja koja se moraju razjasniti, poput autorskih prava, etike i procesa treniranja AI sistema.
Jedna od firmi koja je izrazila otvoreni stav protiv korištenja generativne AI je Procreate. U njihovoj objavi na zvaničnoj internet-stranici ističe se da se kreativnost ne može generirati već se stvara unutar ljudskog uma. Izvršni direktor kompanije, Džejms Kuda, oštro je kritikovao ovu tehnologiju u videu koji je objavljen na Twitteru, ističući da neće dopustiti da generativna AI bude uključena u njihove proizvode.
Ovaj stav Procreatea naišao je na podršku mnogih umjetnika, posebno nakon što su se pojavile spekulacije o tome da bi Adobe, druga velika tehnološka kompanija, mogla koristiti njihove radove za treniranje AI sistema bez njihovog pristanka. Adobe je demantovao ove tvrdnje, navodi „b92“.
Kontroverza oko korištenja umjetničkih radova za treniranje generativne vještačke inteligencije otvorila je pitanje o granicama etike i autorskih prava u digitalnom dobu. Mnogi umjetnici se slažu da je važno zaštititi njihova prava i osigurati da se njihovi radovi koriste na odgovoran način.
Iako mašinsko učenje može biti korisna tehnologija za različite svrhe, postoji zabrinutost u umjetničkoj zajednici oko toga kako se generativna AI koristi za reprodukciju umjetničkih dela bez pristanka autora. Mnogi se slažu da je važno pronaći balans između tehnološkog napretka i poštovanja autorskog prava.
Kuda se zalaže za etičko korištenje tehnologije i naglašava važnost poštovanja kreativnog rada umetnika. Njegov odlučan stav protiv korištenja generativne AI za umetničke svrhe podstakao je raspravu u umetničkoj zajednici i među tehnološkim kompanijama.
Ipak, postoji i druga strana priče koja podržava razvoj generativne AI tehnologije i ističe njene potencijalne prednosti u različitim oblastima. Neki smatraju da je tehnološki napredak neizbežan i da treba pronaći načine kako iskoristiti AI za stvaranje inovacija i poboljšanje umetnosti.
U svetlu ove kontroverze, umetnici su pozvani da se aktivno angažuju u zaštiti svojih prava i da budu svesni kako se njihovi radovi koriste u tehnološkom svetu. Važno je da umetnici budu informisani o svojim pravima i da budu spremni da se bore za njihova autorska prava u digitalnom dobu.
Generativna vještačka inteligencija nastavlja da bude predmet debate, kako u umetničkoj zajednici, tako i među tehnološkim kompanijama. Postavlja se pitanje kako pronaći balans između tehnološkog napretka i zaštite umetničkih prava u digitalnom dobu, te kako koristiti AI tehnologiju na odgovoran način. Umjetnost je dio ljudske kreativnosti, stvorenosti i inspiracije koja se ne može replicirati ili generirati mašinama, stoga je važno poštivati autorska prava umetnika i osigurati da se njihov rad ceni i štiti u svim aspektima digitalizovanog društva.
