U Beogradu su objavljeni podaci Republičkog zavoda za statistiku koji otkrivaju da su izdaci za naučnoistraživačku i istraživačko-razvojnu delatnost u Srbiji tokom prošle godine premašili 90 milijardi dinara. Ova cifra predstavlja 0,94% bruto domaćeg proizvoda (BDP), što ukazuje na značaj koji nauka i istraživanje imaju za ekonomiju zemlje.
U analizi strukture organizacija koje se bave ovim delatnostima, nefinansijski sektor je dominirao, učestvujući sa 65% u ukupnom broju organizacija. Visoko obrazovanje je činilo 22% organizacija, dok je sektor države imao udeo od 12%. Neprofitni sektor je, s druge strane, učestvovao sa manje od 1%. Ovi podaci ukazuju na to da je najveći deo istraživačkih aktivnosti koncentrisan u privatnom sektoru, dok su visoko obrazovanje i državne institucije takođe značajne, ali u manjoj meri.
Prošle godine, u ovoj delatnosti je bilo zaposleno ukupno 30.810 ljudi, od kojih je 19.323 bilo istraživača. Ovo ukazuje na to da je gotovo 63% zaposlenih u ovoj oblasti direktno uključeno u istraživački rad. Ovi podaci su ohrabrujući, jer pokazuju rast broja stručnjaka u naučnoistraživačkoj zajednici, što može biti ključni faktor u budućem razvoju i inovacijama u zemlji.
Iako su iznosi ulaganja u nauku i istraživanje i dalje relativno skromni u odnosu na razvijene zemlje, rast u ovom sektoru može se smatrati pozitivnim znakom. Ulaganja u nauku i istraživanje su od suštinskog značaja za unapređenje tehnologije, inovacija i konkurentnosti na globalnom tržištu. Povećanje broja istraživača i stručnjaka može doprineti razvoju novih proizvoda i usluga, što će imati pozitivan uticaj na ekonomiju.
Pored toga, trendovi pokazuju da se sve više mladih ljudi odlučuje za karijere u nauci i istraživanju, što može dovesti do daljih poboljšanja u kvalitetu i obimu istraživačkih aktivnosti. Obrazovni sistemi i institucije bi trebali da nastave da podržavaju i motivišu studente i mlade istraživače da se uključe u naučne projekte i saradnju sa industrijom.
Međutim, i dalje postoje izazovi koji se moraju prevazići. Potrebno je više finansijskih sredstava kako bi se ostvarili ambiciozniji ciljevi u nauci i istraživanju. Ulaganja od strane države, kao i privatnog sektora, moraju biti veća kako bi se istraživački rad mogao nastaviti i razvijati. Takođe, važno je razvijati infrastrukturu i resurse potrebne za sprovođenje istraživanja, uključujući laboratorije, tehnologije i obučene kadrove.
Takođe, postoji potreba za većim povezivanjem između akademskih institucija i industrije. Saradnja između ovih sektora može rezultirati bržim prenosom znanja i tehnologije, što će doprineti bržem razvoju inovacija i tržišnih rešenja. Ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i podrška mladim istraživačima, ključevi su za budući rast i prosperitet Srbije.
U svetlu ovih podataka, jasno je da Srbija ima potencijal za dalji razvoj u oblasti nauke i istraživanja. Ulaganjem u ljudske resurse i infrastrukturu, kao i jačanjem saradnje između akademske zajednice i industrije, Srbija može postati konkurentnija na globalnoj sceni. S obzirom na trenutni trend rasta i angažovanosti u naučnoistraživačkoj delatnosti, postoji nada da će se situacija nastaviti poboljšavati u budućnosti.
