BEOGRAD – Inflacija ima različite efekte na različite grupe stanovništva, a razlike u strukturi potrošnje dovode do različite izloženosti cenovnim šokovima, pokazali su rezultati analize koju je sprovela Narodna banka Srbije (NBS). Ova analiza je važna jer pomaže u razumevanju kako ekonomski pritisci utiču na različite segmente društva.
U video rubrici „Korisno je da znate“, koja se bavi efektima inflacije na domaćinstva sa različitim potrošačkim navikama, istaknuto je da su tokom najizraženijih inflatornih pritisaka, naročito u 2022. i prvoj polovini 2023. godine, domaćinstva sa nižim nivoom potrošnje bila više pogođena inflacijom nego ona sa višim nivoom potrošnje. Ovaj fenomen sugeriše da su najugroženiji slojevi društva dodatno opterećeni rastom cena osnovnih životnih namirnica i usluga.
Istraživač u Sektoru za ekonomska istraživanja i statistiku, Konstantin Sorak, objasnio je da je analiza bazirana na podacima iz Ankete o potrošnji domaćinstava. Domaćinstva su podeljena u pet jednakih grupa, poznatih kao kvintili, prema visini potrošnje. Ova podela omogućava detaljno sagledavanje kako različite grupe domaćinstava reaguju na inflacione pritiske.
Podaci pokazuju da su domaćinstva sa nižim prihodima, koja troše manje, izložena većim rizicima u vreme inflacije. Naime, osnovne životne potrebe, kao što su hrana, stanovanje i energija, čine značajan deo njihovih troškova, što znači da su povećanja cena ovih proizvoda direktno pogodila njihovu kupovnu moć. S druge strane, domaćinstva sa višim prihodima imaju veću fleksibilnost u potrošnji, što im omogućava da se bolje prilagode promenama cena.
Analiza je takođe pokazala da je inflacija različito uticala na različite kategorije proizvoda. Na primer, dok su cene hrane i energenata u porastu, neka druga potrošačka dobra nisu doživela iste skokove. Ovo ukazuje na to da su domaćinstva sa različitim potrošačkim navikama izložena različitim nivoima inflacije.
Uprkos ovim izazovima, postoje i načini kako se domaćinstva mogu zaštititi od inflacionih pritisaka. Ekonomisti savetuju raznolikost u potrošnjoj, kao i planiranje budžeta. Na primer, domaćinstva mogu razmotriti prelazak na jeftinije alternative ili planirati kupovine u skladu sa sezonskim sniženjima.
Osim toga, vlade i centralne banke imaju ključnu ulogu u kontroli inflacije. Monetarna politika, koja uključuje podešavanje kamatnih stopa i kontrolu novčane mase, može pomoći u stabilizaciji cena. Narodna banka Srbije je preduzela niz mera kako bi ublažila inflacione pritiske, a analize poput ove doprinose razumevanju efikasnosti tih mera.
U vreme ekonomske nesigurnosti, važno je da se donosioci odluka fokusiraju na najugroženije grupe u društvu. Povećanje socijalnih davanja ili subvencija može pomoći u zaštiti domaćinstava koja su najviše pogođena inflacijom. Takođe, edukacija o finansijskoj pismenosti može pomoći građanima da bolje upravljaju svojim finansijama u teškim vremenima.
U svetlu ovih saznanja, analize poput one koju je sprovela NBS su od suštinskog značaja. One ne samo da pružaju uvid u trenutne ekonomske uslove, već i pomažu u oblikovanju buduće politike koja će se boriti protiv inflacije i njenih negativnih efekata na društvo. U narednom periodu, nastavak praćenja inflacionih pritisaka i njihova analiza će biti ključni za izradu strategija koje će zaštititi najranjivije članove društva i osigurati stabilniju ekonomsku budućnost.
