Ido Netanjahu o romanu Itamar K. i izraelskoj kulturi

Dragoljub Gajić avatar

U intervjuu za Euronews Srbija, Ido Netanjahu, pisac i mlađi brat izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, razgovarao je o svojoj knjizi „Itamar K.“ i aktuelnim društvenim pitanjima u Izraelu. Roman prati Itamara Kolera, mladog violinistu iz Jerusalima koji, nakon boravka u Sjedinjenim Američkim Državama, odlučuje da postane filmski reditelj. Usmerava svoju energiju na pronalaženje producenta za svoj prvi film, čiji scenario prati izraelskog operskog pevača Šaula Melameda. Šaulova harizmatična ličnost suprotstavljena je izraelskom kulturnom „mejnstrimu“.

U romanu se istražuju kontradikcije izraelskog kulturnog miljea, gde Itamar otkriva kako politički nekorektni stavovi, poput Šaulovog verovanja da Izrael ima pravo da se brani od palestinskih napada, udaljavaju potencijalne finansijere. U tom kontekstu, Netanjahu kritikuje elitizam i političku pristrasnost izraelske kulturne scene, kao i granice satire i ulogu umetnosti u društvu.

Ido Netanjahu naglašava da roman nije alegorija, već satiričan opis stvarnosti u Izraelu. Ograničavanje slobode govora ne dolazi od vlade, već od samozvane elite koja kontroliše platforme izražavanja. Ove pojave su prisutne ne samo u Izraelu, već i širom Zapada. Itamarove borbe sa kulturnim elitama predstavljaju orvelijanske tonove i potvrđuju ideju da „onaj ko kontroliše sadašnjost, kontroliše prošlost“.

Netanjahu ističe da je levica u Izraelu pokazala netoleranciju prema drugačijim stavovima, što se odražava i u akademskim krugovima i medijima. Knjiga takođe kritikuje nekada snažniji mirovni pokret u Izraelu, koji je postao slabiji zbog neprestanih sukoba i terorističkih napada. Mirovni pokret je, prema njegovim rečima, bio zasnovan na verovanju da Palestinci žele mir, ali su ti principi više puta opovrgnuti.

U vezi sa antisemitizmom, Netanjahu ukazuje na to da je ovaj fenomen često korišćen kao političko oružje kroz istoriju. Politika koja podstiče mržnju prema Jevrejima služi kao alat za dobijanje podrške među populacijom koja gaji takve stavove. Ovaj problem se može videti i u savremenom svetu, gde se antisemitizam koristi za političke ciljeve.

Na pitanje o pravima naroda na samoodređenje, Netanjahu pravi paralelu između situacije na Bliskom Istoku i događaja na Balkanu. Naglašava da izraelska levica često pokazuje netoleranciju prema izraelskom nacionalizmu, što se može uporediti sa sličnim trendovima u Srbiji. Odbijanje da se izgubi nacionalni identitet je zajednička osobina.

U vezi s trenutnim političkim stanjem, Netanjahu smatra da Izrael gubi tradicionalne saveznike, posebno u Evropi, ali zadržava snažnu podršku Sjedinjenih Američkih Država i razvija odnose sa zemljama poput Indije. Nakon događaja 7. oktobra 2023. godine, izraelsko društvo se suočava sa sve većim podelama između levice i desnice, pri čemu je došlo do značajnog pomaka udesno zbog situacije s Palestincima.

Netanjahu ističe da protesti u Izraelu često imaju uticaj iz Amerike i da su slični onima pod sloganom „Black Lives Matter“. Sukob levice i desnice je univerzalan, ali specifični problemi se razlikuju od zemlje do zemlje. Ido Netanjahu se ne oseća direktno povezan sa sudbinom svog lika Itamara, ali priznaje da lik odražava stvarnost mnogih ljudi u Izraelu.

U zaključku, Ido Netanjahu iznosi kritiku izraelske kulturne scene i društvenih podela, naglašavajući važnost slobode govora i izražavanja u savremenom društvu. Njegov roman „Itamar K.“ služi kao ogledalo za kompleksna pitanja koja se tiču identiteta, umetnosti i politike u Izraelu.

Dragoljub Gajić avatar