Cijene osnovnih namirnica poput hljeba u Hrvatskoj su u fokusu nedavno, sa mnogim kupcima koji izražavaju nezadovoljstvo visokim cijenama. Prema nedavno objavljenim podacima, Hrvatska se nalazi na sredini evropske ljestvice kad su u pitanju cijene hljeba. Međutim, cijene domaćeg hljeba su oko 15 odsto iznad prosjeka EU.
Hljeb je neizostavna namirnica za mnoge Hrvate, zbog čega je portal „Index“ istražio ponudu hljeba u prodavnicama i pekarama u Zagrebu kako bi provjerili kakav se hljeb može kupiti i po kojoj cijeni. Najčešće se može pronaći hljeb težine od 300 do 700 grama, dok je hljeb od jednog kilograma teže naći – samo su ga našli u jednoj pekari. Najjeftiniji hljeb koji su pronašli bio je klasični bijeli hljeb od 400 grama, dostupan za 0.56 eura po komadu. Najskuplji hljeb koji su naišli bio je raženi hljeb sa sjemenkama suncokreta i lana, čija je cijena bila 7.60 eura za 800 grama. Ipak, važno je napomenuti da je riječ o specijalizovanoj pekari, pa su više cijene očekivane zbog korištenih sastojaka.
Prema podacima sakupljenim od strane „Indexa“, prosječna cijena hljeba u Hrvatskoj iznosi oko četiri eura po kilogramu. Međutim, cijene se znatno razlikuju u zavisnosti od vrste hljeba i mjesta kupovine, kretajući se od 1.41 eura do 9.50 eura po kilogramu.
Uz cijene hljeba, i cijene drugih osnovnih namirnica su također u porastu. Na primjer, cijene jaja su također visoke u Hrvatskoj, često dosežući cijenu od jednog eura po komadu. Ulje je također skupo, posebno maslinovo ulje koje se cijeni zbog svojih zdravstvenih benefita. Cijene mesa također su relativno visoke, pogotovo kada je riječ o premium proizvodima poput bifteka i odrezaka.
Jedan od razloga za visoke cijene namirnica u Hrvatskoj je i povećanje troškova proizvodnje. Poljoprivrednici se suočavaju sa rastućim troškovima goriva, gnojiva, i drugih resursa potrebnih za uzgoj usjeva i stoke. Klimatske promjene također igraju ulogu u cijenama, s ekstremnim vremenskim uvjetima koji mogu utjecati na prinose i kvalitetu proizvoda.
Mnogi kupci u Hrvatskoj su zabrinuti zbog visokih cijena namirnica i navode da im je sve teže da održe svoj standard života bez da žrtvuju kvalitetu hrane koju konzumiraju. Pored toga, rastuće cijene potrošačima otežavaju proračuniranje i planiranje finansija.
Vlada Hrvatske je svjesna ovog problema i pokušava naći načine za rješavanje situacije. Jedna od mjera koje su predložene je smanjenje poreza na osnovne namirnice kako bi se smanjila krajnja cijena proizvoda za potrošače. Međutim, neki ekonomisti upozoravaju da smanjenje poreza može imati negativne posljedice na državni proračun i porezne prihode.
Drugi predloženi pristup je podrška domaćim proizvođačima hrane kako bi se povećala lokalna proizvodnja i smanjila potreba za uvozom skupih prehrambenih proizvoda. Ovo bi moglo stvoriti domaći lanac snabdijevanja koji bi smanjio troškove transporta i distribucije.
U međuvremenu, potrošači u Hrvatskoj su pozvani da budu svjesni cijena i da razmisle o alternativnim opcijama kako bi smanjili svoje troškove hrane. To može uključivati kupovinu sezonskih proizvoda, nabavku namirnica direktno od lokalnih proizvođača na tržnicama ili putem online platformi, ili čak vlastitu proizvodnju hrane u vlastitom vrtu.
U konačnici, visoke cijene osnovnih namirnica u Hrvatskoj predstavljaju izazov za potrošače, ali i priliku za inovaciju i promjene u prehrambenom sektoru. Smanjenje troškova proizvodnje, podrška domaćim proizvođačima, i edukacija potrošača mogu biti koraci ka održivijem i pristupačnijem lancu snabdijevanja hranom u Hrvatskoj.
