Deo radnika Hitne pomoći u Šibensko-kninskoj županiji izražava zabrinutost zbog problema u radu uzrokovanih lekarom iz Irana, koji, prema njihovim rečima, ne govori dovoljno dobro hrvatski jezik. Navodi se da lekar insistira na komunikaciji na engleskom, što predstavlja izazov za pacijente, posebno u ruralnim sredinama gde se nalazi starije stanovništvo koje često ne govori strane jezike. Ova situacija je postala posebno očigledna u Drnišu, gde je lekar premešten ovog meseca nakon prethodnog rada u Šibeniku i Primoštenu.
Prema izvoru sa hitne službe u Drnišu, pacijent koji je doveo svog sina na inhalaciju bio je iznenađen kada je lekar pokušao da komunicira na engleskom jeziku. U tom trenutku, pacijent je odlučio da uključi ChatGPT kako bi olakšao komunikaciju, što ukazuje na ozbiljnost situacije i frustraciju koju osećaju radnici Hitne pomoći. Izvor je istakao da su sve intervencije morale biti prevođene, što dodatno usporava proces pružanja medicinske pomoći.
Iako lekar govori osnovne fraze na hrvatskom jeziku, njegovo insistiranje na engleskom stvara dodatne komplikacije. U hitnoj medicini, gde je vreme od suštinskog značaja, ovakva komunikacija može dovesti do ozbiljnih problema. Radnici se žale da je takva praksa neprihvatljiva, s obzirom na prirodu hitne pomoći i potrebu za brzim i efikasnim komunikacijama.
Iranac, koji je u Hrvatskoj već oko deset godina, završio je medicinu u Splitu na engleskom jeziku. Tokom svoje karijere, radio je u različitim gradovima, ali se suočavao s kritikama zbog svoje jezičke barijere. Njegovo premeštanje iz Šibenika u Primošten, a zatim u Drniš, rezultat je pritužbi pacijenata i kolega koji su isticali da je teško komunicirati s njim.
Kako navode radnici Hitne pomoći, problem nije u tome da lekar nije imao vremena da nauči hrvatski. Tokom svog boravka u Hrvatskoj, oženio se lekarkom Hrvaticom koja takođe radi u Šibensko-kninskom zavodu. Izvori tvrde da su medicinske sestre često morale preuzimati njegove obaveze, jer je odbijao da koristi hrvatski jezik, što je dodatno frustriralo pacijente. Ove situacije su dovodile do sve većih nezadovoljstava među osobljem i pacijentima.
Lekari i medicinske sestre u hitnoj pomoći ističu da je neophodno da svaki medicinski radnik, bez obzira na poreklo, ima osnovno znanje jezika zemlje u kojoj radi. U hitnoj medicini, komunikacija je ključna za pružanje pravovremene i adekvatne pomoći, a jezičke barijere mogu ugroziti zdravlje pacijenata. U ovom slučaju, radnici se ne protive prisustvu stranih lekara, ali smatraju da je neophodno da oni budu dovoljno kvalifikovani za rad u lokalnom okruženju.
Ova situacija postavlja važno pitanje o potrebnim standardima za strane medicinske radnike u Hrvatskoj, posebno u hitnoj medicini. Dok se mnogi stranci odlučuju za rad u hrvatskom zdravstvenom sistemu, važno je da se obezbedi da su svi medicinski radnici sposobni da efikasno komuniciraju sa pacijentima, što je ključno za kvalitet pružene zdravstvene zaštite.
Kako se situacija razvija, očekuje se da će nadležni organi preispitati procedure za zapošljavanje stranih lekara i implementirati dodatne obuke za jezičku kompetenciju, kako bi se izbegle slične situacije u budućnosti. Radnici Hitne pomoći u Šibensko-kninskoj županiji nadaju se da će se ovaj problem brzo rešiti, kako bi mogli nesmetano obavljati svoj posao i pružati najbolju moguću pomoć pacijentima.
