Reakcije na ovu izjavu nisu bile blage, posebno ne kod ljudi iz regiona koji su očito bili uvređeni ovom izjavom i smatrali je provokativnom. Međutim, kada je videla kakvu kontroverzu je izazvala svojim pisanjem, pevačica je pokušala da se izvuče iz situacije i opravda svoje reči. Na Instagramu je napisala da kada pomisli na Albance, državne granice joj nisu važne i da je ponosna na svoje korene.
Međutim, ova patetika nije prošla kod većine ljudi iz regiona, a posebno kod jednog Makedonca koji joj je odgovorio na svoj način i postao hit na društvenoj mreži. "To je to. Prvo te napada, a onda glumiš žrtvu. Grcaj svinjo!", napisao je jedan korisnik i nasmejao na hiljade drugih.
Nakon ovog komentara, mnogi su počeli da komentarišu i podržavaju ovaj stav, ocenjujući ga kao smešan i duhovit. "Grcaj svinjo je moja nova omiljena uvreda. Živeli Makedonci!", "Slatko sam se ismejao na ovu reč grcaj
", "E što Makedonci mogu da te nasmeju, niko ne može", samo su neki od komentara koji su se pojavili na društvenim mrežama.
Očigledno je da Bibi Reksa nije očekivala ovakvu reakciju na svoje reči, ali joj je odgovor bio jasan – ljudi iz regiona neće tolerisati provokacije i neće dozvoliti da se igraju sa njihovim nacionalnim identitetom. Iako je pokušala da se opravda i izgladi situaciju, njene reči nisu naišle na razumevanje kod većine ljudi.
Ova situacija pokazuje koliko nacionalni identiteti ljudi u regionu Balkana mogu biti osetljivi i koliko je važno poštovanje tuđih kultura i istorije. Reči pevačice su pokrenule talas reakcija i rasprava na društvenim mrežama, ali i podsetile ljude na važnost dijaloga i međusobnog razumevanja.
Nadamose da će ova situacija poslužiti kao podsećanje na važnost poštovanja različitosti i očuvanja mira među različitim narodima na ovim prostorima. U protivnom, takve izjave i provokacije mogu samo produbiti podele i sukobe među ljudima, što niko ne želi.
Konačno, važno je da se preispitamo i razmislimo o svojim rečima i postupcima, te da se trudimo da gradimo bolje odnose sa drugima, bez obzira na njihovu nacionalnost ili poreklo. Samo tako možemo izgraditi bolje i tolerantnije društvo, gde će svako imati pravo na svoje mišljenje i identitet, bez straha od uvreda ili diskriminacije.