Godišnja inflacija u Bugarskoj porasla na 4,4 odsto u junu, najviša od kraja 2023.

Bojan Janković avatar

Sofija – Godišnja inflacija u Bugarskoj je zabeležila porast u junu, dostigavši nivo od 4,4 odsto, što je značajan skok u odnosu na majskih 3,7 odsto. Ove podatke je objavio Nacionalni institut za statistiku (NSI) Bugarske, ističući da je to najviši nivo inflacije od decembra 2023. godine. Ovaj porast inflacije izaziva zabrinutost među potrošačima i ekonomistima, posebno u svetlu trenutne ekonomske situacije u zemlji.

Cene hrane i bezalkoholnih pića su u junu porasle za 7,5 odsto u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, što je ubrzanje od 6,9 odsto zabeleženih u maju. Sličan trend je primećen i kod cena alkoholnih pića i duvana, koje su porasle za 6,9 odsto, u poređenju sa 6,1 odsto u maju. Ove promene ukazuju na rastuće troškove života, što može uticati na kupovnu moć građana.

Pored hrane i pića, cene u sektoru komunikacija su zabeležile porast od 1,6 odsto, dok su cene u oblasti rekreacije i kulture porasle za 9,9 odsto. Ovi podaci sugerišu da su troškovi povezani sa slobodnim vremenom i zabavom takođe u porastu, što može dodatno opteretiti budžete domaćinstava.

S druge strane, u junu je primećen pad cena usluga u zdravstvu od 4,5 odsto, kao i smanjenje cena u sektoru transporta od 2,3 odsto. Ovi trendovi ukazuju na složenost inflacije u Bugarskoj, s obzirom na to da se neki sektori suočavaju sa padom cena dok drugi beleže rast. U međuvremenu, usluge u restoranima i hotelima su zabeležile usporavanje inflacije, gde je rast cena smanjen sa 10,8 odsto u maju na 9,9 odsto u junu.

Na mesečnom nivou, potrošačke cene su porasle za 0,4 odsto u junu, nakon stagnacije u maju, što ukazuje na nastavak inflacionih pritisaka tokom letnjih meseci 2025. godine. Ova situacija može dovesti do dodatnih pritisaka na ekonomsku politiku Bugarske, koja se suočava sa izazovima u održavanju stabilnosti cena.

Ekonomisti upozoravaju da bi ovi trendovi mogli uticati na potrošačke navike i investicije, kao i na opštu ekonomski rast zemlje. Porast inflacije može dovesti do smanjenja potrošnje, jer građani postaju oprezniji u izdacima, a to može imati negativan uticaj na privredu.

U svetlu ovih informacija, vlada i centralna banka Bugarske mogu biti primorane da preduzmu mere za kontrolu inflacije, uključujući moguće povećanje kamatnih stopa ili druge fiskalne politike. U tom kontekstu, analitičari očekuju da će se u narednom periodu intenzivirati debate o ekonomskim politikama i strategijama koje će pomoći u stabilizaciji cena i podržati ekonomski rast.

Zaključak je da je trenutna situacija u Bugarskoj izazovna, s obzirom na porast inflacije i povećane troškove života. Građani se suočavaju sa sve većim izazovima u svakodnevnom životu, a ekonomski lideri će morati pažljivo da prate ove trendove kako bi obezbedili stabilnost i rast u budućnosti. U ovom kontekstu, važna će biti komunikacija između vlade, centralne banke i potrošača, kako bi se osigurala transparentnost i poverenje u ekonomski sistem.

Bojan Janković avatar
Pretraga