Finska podržava NATO’s operaciju jačanja odbrane

Dragoljub Gajić avatar

Finski premijer Peteri Orpo je danas izjavio da je Finska uključena u planiranje nove operacije NATO-a koja se fokusira na jačanje odbrane istočne granice vojnog saveza, uključujući i istočnu granicu Finske. Ova izjava dolazi nakon što je NATO odlučio da pokrene operaciju „Istočna garda“ u svetlu sve napetije situacije sa Rusijom.

Orpo je u intervjuu za finsku televiziju Yle naglasio da Finska aktivno razmatra načine za jačanje odbrane celog istočnog krila NATO-a. On je dodao da je Finska, iako nije zvanično imenovana kao učesnica operacije, uključena u planiranje i strategije odbrane. Učešće drugih zemalja poput Danske, Francuske, Velike Britanije i Nemačke u ovoj operaciji dodatno osnažuje kolektivnu sigurnost regiona.

Odluka NATO-a da pokrene ovu operaciju usledila je nakon incidenta kada je Rusija sa 20-ak dronova preletela duboko u poljski vazdušni prostor, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost među članicama saveza. Borbeni avioni NATO-a su odgovorili obaranjem nekih od ovih dronova, što je pokazalo odlučnost Zapada da zaštiti svoj vazdušni prostor.

Premijer Orpo je izrazio sumnju da je Rusija delovala nenamerno u ovom incidentu, naglašavajući da Rusija testira reakcije Zapada. „Ne mislim da Rusija želi eskalaciju rata. Ali Rusija testira. I u ovom slučaju, Rusija posmatra kako će Zapad da reaguje“, izjavio je Orpo, naglašavajući važnost pažnje i opreza u ovakvim situacijama.

Orpo je takođe ukazao na to da je Zapad pokazao spremnost da reaguje na provokacije, kako obaranjem dronova, tako i jačanjem odbrane i nadzora svoje istočne granice. On se nada da će kršenje vazdušnog prostora od strane Rusije dovesti do promena u stavu Zapada prema Moskvi, uključujući moguće strože sankcije i veću vojnu podršku Ukrajini.

Premijer je smirenim tonom naglasio da Finci ne treba da budu previše zabrinuti zbog trenutne situacije, iako su ruske akcije u poljskom vazdušnom prostoru bile rizične. Finska se, kako je rekao, nalazi dalje od ukrajinskog fronta, a vlasti su na visokom stepenu budnosti.

„Nema direktne pretnje po nas“, naglasio je Orpo, dodajući da je važno ostati oprezan s obzirom na to da Rusija ostaje stalna pretnja Finskoj. U tom smislu, Finska je odgovorila značajnim povećanjem izdataka za odbranu, što je deo šire strategije jačanja nacionalne sigurnosti.

Ova situacija ukazuje na sve veće tenzije između NATO-a i Rusije, koje su se dodatno pogoršale usled sukoba u Ukrajini. Finska, koja je nedavno postala članica NATO-a, nastoji da osigura svoju bezbednost kroz jaču saradnju sa svojim saveznicima i unapređenje svojih vojnih kapaciteta.

Kako se situacija razvija, mnogi se pitaju kakve će posledice imati nova operacija „Istočna garda“ na regionalnu stabilnost i bezbednost. U svakom slučaju, Finska se čini kao zemlja koja je spremna da se suoči sa izazovima, kako na svojoj granici, tako i u širem kontekstu evropske bezbednosti. U svetlu ovih dešavanja, važno je da Finska i njeni saveznici ostanu usredsređeni na očuvanje mira i stabilnosti u regionu.

Iako su izazovi značajni, Orpo veruje da će zajednički napori NATO-a pomoći u očuvanju mira i sigurnosti u ovom delu Evrope, dok se istovremeno pripremaju odgovori na provokacije koje dolaze iz Moskve.

Dragoljub Gajić avatar