Finska otvorila prvi rudnik litijuma u Evropi

Bojan Janković avatar

Finska je postala prva evropska zemlja koja je otvorila rudnik i postrojenje za preradu litijuma, čime je omogućila uspostavljanje kompletnog lanca proizvodnje ovog važnog minerala unutar Evrope. Ovaj korak predstavlja značajan pomak ka smanjenju zavisnosti od uvoza litijuma iz Kine, koji je ključan za proizvodnju baterija.

Rudarska kompanija Keliber započela je eksploataciju litijuma u mestu Kaustinen, smeštenom na zapadu Finske, dok se prerada obavlja u okolini Kokole. Očekuje se da će ovaj projekat otvoriti oko 350 radnih mesta, što će doprineti lokalnoj ekonomiji. Prve količine rude iskopane su u površinskom kopu Sivejervi, a taj trenutak je simbolično označio početak realizacije projekta koji je u pripremi više od dve decenije.

Generalni direktor kompanije Hanu Hautala je istakao da je reč o „trenutku za slavlje“ i podsetio na dugu istoriju kompanije koja je osnovana pre 25 godina, dok su nalazišta otkrivena pre više od šest decenija. U vlasničkoj strukturi kompanije, većinski udeo od 80% drži južnoafrička kompanija Sibanje-Stilvoter, dok preostalih 20% pripada Finiš minerals grup, koja je u potpunom vlasništvu finske države.

Investicija u rudnik i postrojenje za obogaćivanje rude u Peivenevi, kao i hemijsku fabriku u Kokoli, procenjuje se na oko 800 miliona evra. Finska takođe nudi sveobuhvatan lanac snabdevanja, od rudarskih aktivnosti do proizvodnje litijum-hidroksida koji je spreman za proizvođače baterija. Ova prednost u odnosu na Portugaliju, koja takođe ima rezerve litijuma, ali ne i kapacitete za preradu, može dodatno ojačati poziciju Finske na evropskom tržištu.

Postrojenje za obogaćivanje rude planira da počne sa radom ovog proleća, dok se otvaranje hemijske fabrike očekuje krajem godine. Nakon drobljenja, ruda će se prerađivati u koncentrat i zatim u litijum-hidroksid, koji će biti namenjen proizvođačima baterija širom Evrope. Keliber takođe planira otvaranje još šest rudarskih lokacija u regionu Kaustinena i Kokole.

Prema procenama, glavna nalazišta litijuma mogla bi obezbediti proizvodnju u narednih 18 godina, a istraživanja novih ležišta se nastavljaju. Finska opština Kaustinen, sa oko 4.300 stanovnika, predstavlja malu zajednicu sa niskom gustinom naseljenosti, što može olakšati implementaciju rudarskih aktivnosti.

Studije uticaja na životnu sredinu (EIA) ukazuju na to da će uticaj rudarenja na okolinu biti relativno mali do umeren, pod uslovom da se primene adekvatne mere zaštite. Rudnici su planirani da budu udaljeni od većih naselja i podložni su finskim ekološkim standardima. Uticaj na vodene tokove i zemljište je ocenjen kao umereno nizak, ali se preporučuje stalni nadzor kvaliteta otpadnih voda i efikasan tretman pre puštanja u prirodu.

Ovaj projekat ne samo da predstavlja veliki korak za finsku ekonomiju, već i za evropsku industriju baterija, koja se suočava sa izazovima u snabdevanju litijumom. S obzirom na rastuću potražnju za električnim vozilima i obnovljivim izvorima energije, lokalna proizvodnja litijuma može se pokazati kao ključna komponenta u razvoju održive budućnosti. Finska takođe može postati uzor drugim evropskim zemljama koje teže povećanju svoje nezavisnosti u oblasti minerala potrebnih za energetske tehnologije.

Bojan Janković avatar