Američki predsjednik Joseph Biden dao je odobrenje Ukrajini da koristi isporučeno oružje Sjedinjenih Američkih Država za napade na ciljeve u Rusiji, ali samo u blizini regije Kharkov. Isto odobrenje dala je Njemačka, a na NATO summitu u Pragu glavni tajnik Stoltenberg tvrdi da to nije eskalacija i da Ukrajina ima pravo braniti se. Ova odluka izazvala je brojne reakcije, a analitičari smatraju da su crvene linije u rusko-ukrajinskom sukobu stalno u pokretu.
Predsjednik Ukrajine Volodymyr Zelensky potvrdio je u intervjuu za „The Guardian“ da su SAD odobrile Ukrajini da koristi američko oružje na ruskom teritoriju. Također je pozvao američkog predsjednika Joe Bidena da prevladaju svoju dugogodišnju zabrinutost oko mogućeg nuklearnog sukoba s Moskvom.
„Moramo odgovoriti. Oni ne razumiju ništa osim sile. Nismo prva ni zadnja meta. Mislim da je apsurdno imati zapadno oružje i gledati ubojice, teroriste, koji nas ubijaju s ruske strane. Mislim da se samo smiju ovoj situaciji „, rekao je Zelenski.
S druge strane, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da su već bili pokušaji napada na ruski teritorij američkim oružjem, ali je također rekao: „To je dovoljno i jasno pokazuje stupanj uključenosti SAD u sukob“.
Što se tiče stajališta NATO-a, glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg odbacio je upozorenja da bi dopuštanje Kijevu da koristi zapadno oružje za napade unutar ruske teritorije moglo dovesti do eskalacije. Govoreći na marginama sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Pragu, Stoltenberg je rekao da je Savez već mnogo puta čuo takva upozorenja.
„Crvene linije se pomiču i to je primjetno,“ kaže Marko Savković, viši savjetnik ISAC Fonda, napominjući da je situacija ograničena. „Moramo zamisliti eskalaciju kao stepenice koje nas vode prema sveopćem sukobu. Mislim da smo još uvijek daleko od toga. Unatoč velikim žrtvama, Ukrajina uspijeva uvjeriti zapadne saveznike. “
Svi prijedlozi i inicijative o korištenju oružja zapadnih saveznika protiv Rusije započeli su polako i stidljivo, a prvo je mnogo njih odbacilo mogućnost slanja F-16 Ukrajini. Međutim, to se ipak dogodilo, a pitanje je kada će ti avioni poletjeti iznad Ukrajine i sukobiti se s ruskim letjelicama.
„Crvene linije se polako pomiču, to je primjetno. Ukrajina ima podršku globalnog javnog mnjenja, posebno na Zapadu,“ dodaje Savković.
Komentirajući mogućnost upotrebe oružja dugog dometa za napade unutar Rusije, Savković ističe da bi to bio korak ka daljnjoj eskalaciji, ali da Rusija već dugo napada kritičnu infrastrukturu Ukrajine i koristi širok spektar oružja dugog dometa, te je pitanje kako bi mogla reagirati.
Što se tiče odgovora Rusije, Savković smatra da je moguće da koristi više oružja i da napadne više ciljeva odjednom.
„Pitanje je koji bi bio sljedeći korak u eskalaciji. Neke procjene idu tako daleko da govore o taktičkoj upotrebi nuklearnog oružja. Ne vjerujem da je to moguće. Pitanje je koliko je to efektivno i koliko ima raspoloživih kapaciteta. Rusija je okrenula svojim saveznicima koji je opskrbljuju naoružanjem i municijom, pa se čini da su njezini kapaciteti veći trenutno“, kaže Savković.
Odgovarajući na pitanje što je cilj pominjanja nuklearnog oružja, Savković kaže da je to možda vrsta odvraćanja, ali ističe da je Rusija jedina u tome i da je Kina ne podržava.
„Vrlo jasno je protiv upotrebe nuklearnog oružja. Upotreba taktičkog nuklearnog oružja bila bi prva takva upotreba u povijesti. Ako govorimo o eskalaciji, kako bi druga strana odgovorila, to nas vodi na nepoznat teren“, upozorio je Savković.
Šef NATO-a odbacuje upozorenja o eskalaciji, dok mađarski premijer tvrdi da se Europa sve više približava ratu. Savković smatra da su obojica u neku ruku u pravu, ali kaže da postoji odlučnost da se konflikt vodi na ograničen način.
„Vjerujem da će tako biti i dalje. Nitko nema izlaznu strategiju. Što ako eskaliramo dalje? Mislim da bi ta vrsta odgovornosti i neodgovornosti trebala opomenuti sve vođe. Nitko, pa čak ni Rusija koja se prebacila na ratnu ekonomiju, nije sposoban da vodi ovaj sukob godinama s većim ulogom“, zaključuje Savković.
