Gradovi postaju sve topliji tijekom dana, a noću ostaju topliji od ruralnih područja, što predstavlja izazov za stanovnike gradova. Pojava poznata kao „urbano toplotno ostrvo“ uzrokovana je koncentracijom betona, asfalta i zgrada u gradskim područjima, što absorbuje i zrači toplinu. Nedostatak vegetacije dodatno doprinosi ovom efektu, jer nema dovoljno prirodnog hlada i površina koje apsorbiraju sunčevu energiju. Gradovi mogu biti i do 5°C topliji od ruralnih područja noću, jer beton i asfalt zadržavaju toplinu koju otpuštaju kasnije.
Za smanjenje efekta urbanih toplotnih ostrva, jedno od rješenja su zeleni krovovi koji hlade zgrade, poboljšavaju kvalitet zraka te pružaju stanište za insekte i ptice. Korištenje inovativnih materijala poput reflektivnog betona i specijalnih boja za krovove također može smanjiti apsorpciju toplote. No, urbanizacija i klimatske promjene dodatno pogoršavaju ovaj fenomen, pa je važno prilagoditi gradove novim trendovima.
Kako bi se prilagodili visokim temperaturama u urbanim sredinama, važno je koristiti klimatizaciju na energetski efikasan način te povećati broj zelenih površina poput parkova i drvoreda. Urbanističko planiranje koje uključuje stvaranje zelenih koridora i upotrebu hladnih materijala može doprinijeti smanjenju efekta urbanih toplotnih ostrva i poboljšati kvalitet života u gradu.
U vrijeme sve češćih toplinskih valova, važno je prepoznati potrebu za adekvatnim planiranjem i prilagodbom urbanih sredina kako bi gradovi postali ugodniji i zdraviji za život.
