Mediteranska dijeta godinama je smatrana zlatnim standardom za zdrav način ishrane, pružajući brojne zdravstvene prednosti poput poboljšanja pamćenja, smanjenja rizika od srčanog i moždanog udara, pomoći u mršavljenju i očuvanju vida. Međutim, poslednjih godina sve više pažnje privlači nordijska dijeta, koja se takođe pokazuje kao izuzetno korisna za zdravlje.
Nordijska dijeta, inspirisana zemljama Skandinavije – Danskom, Finskom, Islandom, Norveškom i Švedskom, slična je mediteranskoj, ali sa nekoliko ključnih razlika. Ova ishrana se fokusira na sezonske i minimalno prerađene namirnice i smatra se pozitivnim modelom za zdravlje srca i mršavljenje. Definisana je 2012. godine kroz smernice koje naglašavaju tri osnovna principa: veću potrošnju biljnih namirnica, povećanje unosa hrane iz mora i jezera, i više namirnica iz prirode.
Ključne namirnice u nordijskoj dijeti uključuju povrće (lisnato, kupus, luk), mahunarke (pasulj, sočivo), voće (borovnice, jabuke, kruške), orašaste plodove, integralne žitarice (raž, ječam), ribu (losos, haringa, skuša), kao i niskomasne mlečne proizvode. Umesto maslinovog ulja, koristi se ulje uljane repice, a jaja i meso se jedu ređe.
Zdravstvene koristi nordijske dijete su značajne. Stručnjaci ističu da ova dijeta, bogata vlaknima i antioksidantima, sa smanjenim unosom zasićenih masti i šećera, može doprineti zdravijem načinu života i povećanju životnog veka.
Jedna od najvažnijih koristi je gubitak težine i smanjenje upala u telu, što je ključno za prevenciju hroničnih bolesti. Istraživanja su pokazala da izbegavanje prerađene hrane i masnog mesa prirodno vodi ka smanjenju telesne težine. Osim toga, nordijska dijeta dokazano smanjuje nivo holesterola i stabilizuje šećer u krvi, zahvaljujući zdravim masnoćama iz ribe i biljnih ulja.
Još jedna značajna prednost je poboljšanje zdravlja probavnog sistema. Uključivanje fermentisanih mlečnih proizvoda, kao što su kefir i skir, doprinosi blagotovornom delovanju na crevnu floru. Ove namirnice sadrže probiote koji mogu pomoći kod raznih gastrointestinalnih problema.
Nordijska dijeta takođe pokazuje efekte na snižavanje krvnog pritiska i poboljšanje zdravlja srca. Istraživanja su pokazala da ova ishrana može poboljšati nivo masnoća u krvi i povećati osetljivost na insulin.
Stručnjaci naglašavaju da nordijska dijeta nije prolazni trend, već naučno potvrđena metoda ishrane koja može pomoći ne samo u mršavljenju, već i u jačanju srca i poboljšanju opšteg zdravlja. Obe dijete dele slične principe – bogate su povrćem, ribom i celovitim žitaricama, ali se razlikuju po lokalnim namirnicama i vrstama ulja.
Za sve one koji žele da isprobaju nordijsku dijetu, primer jednostavnog jelovnika može uključivati doručak od zobenih pahuljica sa borovnicama i orasima, užinu sa jogurtom i orašastim plodovima, ručak od pečenog lososa sa povrćem i integralnim pirinčem, a za večeru varivo od sočiva. Ova ishrana ne samo da je ukusna već i nutritivno bogata, što doprinosi zdravlju i energiji.
Ako volite jednostavnu, prirodnu hranu i nordijski stil života, ova dijeta može biti odlična promena za vaše telo. Uzimajući u obzir sve njene prednosti, nordijska dijeta zaslužuje pažnju i može biti vaša nova omiljena ishrana.
