U četiri privremeno-prihvatna centra u Bosni i Hercegovini, konkretno u Kantonu Sarajevu i Unsko-sanskom kantonu, trenutno se nalazi 1.693 migranta, izvijestio je direktor Službe za poslove sa strancima Žarko Laketa. Od tog broja, u Kantonu Sarajevu se nalazi 1.168 migranata. Tijekom ove godine u ovim kampovima registrirano je oko 18.000 migranata.
Laketa je istaknuo da su migracije i dalje aktivne duž ‘Balkanske rute’, te da je sigurnost postala veliki problem u vezi s migrantima. Sukobi između migranata iz različitih zemalja, poput Avganistana, Sirije i Maroka, dovode do nesuglasica, sukoba, pa čak i ubojstava. Pojedine kriminalne grupe među migrantima, uglavnom državljani Avganistana, predstavljaju posebnu brigu.
Laketa je naglasio da su ove kriminalne grupe postale oružane i da se bave ilegalnim prelascima granica prema Europskoj uniji. Oni su se povukli u Bosnu i Hercegovinu nakon nekih operacija u Srbiji, gdje se bave unosnim poslom prebacivanja migranata prema EU, što dovodi do sukoba među grupama i, nažalost, do tragedija poput utapanja migranata u Zvorniku i Sarajevu.
Problem za vlasti uključuje nepoznavanje pravog identiteta migranata prilikom dolaska u BiH. Nakon izražavanja želje za azilom, migranti imaju 15 dana za podnošenje zahtjeva, tijekom kojih se slobodno kreću po zemlji. Osumnjičeni za nedavna ubojstva migranata u Sarajevu identificirani su kao državljani Avganistana, od kojih je jedan već identificiran 2023. godine.
Laketa vjeruje da sigurnosna prijetnja koju predstavljaju migranti zahtijeva intervenciju EU kako bi se spriječili daljnji incidenti. Bosna i Hercegovina je relativno uspješna u povratu migranata u njihove zemlje, no problem je u suradnji s tim zemljama, posebno s Avganistanom. Migranti ne žele ostati u BiH i tretiraju je samo kao tranzitnu zemlju u nastojanju da stignu do EU.
