Prema podacima Evrostatskoga ureda EU-a, tokom 2023. godine 25,5 posto stanovnika starijih od 16 godina u Europskoj uniji živjelo je u energetski učinkovitim stanovima koji su unaprijeđeni u posljednjih pet godina.
Kancelarija EU zadužena za statistiku također je objavila da su osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti manje vjerojatno da žive u energetski efikasnim stanovima (17,8 posto) u usporedbi s onima koji nisu u riziku (27,5 posto).
Na nacionalnoj razini, među osobama koje su u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti, Estonija (47,8 posto), Nizozemska (45,1) i Litva (32,5) bilježe najveći broj poboljšanja energetske učinkovitosti stanova u kojima žive, dok su najniže stope zabilježene na Cipru (5,0 posto), Malti (6,7) i u Italiji (6,9). To pokazuje da postoji jasna potreba za daljnjim napretkom u području energetske efikasnosti stanova diljem EU-a.
Poboljšanje energetske efikasnosti stanova ima širok spektar pozitivnih učinaka, uključujući smanjenje troškova energije za građane, smanjenje emisija stakleničkih plinova i doprinos globalnim naporima za borbu protiv klimatskih promjena. Stoga je važno nastaviti s ulaganjima u energetsku obnovu stambenih zgrada i poticati građane da provode mjere energetske učinkovitosti kod kuće.
Rezultati istraživanja također pokazuju potrebu za posebnom pažnjom prema osobama u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, kako bi se osiguralo da imaju pristup poboljšanim energetski učinkovitim stanovima. To može doprinijeti smanjenju energetskog jaza među različitim skupinama stanovništva i osigurati da niti jedan građanin ne bude izložen energetskom siromaštvu.
U Hrvatskoj, posebna je potreba za povećanjem energetske efikasnosti stambenih zgrada, kako bi se smanjila ovisnost o fosilnim gorivima i doprinijelo ciljevima održivog razvoja. Vlada bi trebala uložiti veće napore u poticanje energetske obnove stanova, primjenom poticaja i subvencija za građane koji se odluče za mjere energetske učinkovitosti.
Osim toga, važno je educirati građane o važnosti energetske efikasnosti i pružiti im informacije o dostupnim mogućnostima za poboljšanje energetske učinkovitosti njihovih domova. To može uključivati upotrebu energetski učinkovitih uređaja, poboljšanje toplinske izolacije ili korištenje obnovljivih izvora energije za grijanje i hlađenje.
Uvođenje energetski efikasnih rješenja u stambene zgrade može biti korak prema smanjenju emisija štetnih plinova u atmosferu i zaštiti okoliša. Također može doprinijeti smanjenju troškova energije za građane i poboljšanju kvalitete života u njihovim domovima.
Stoga je važno da vlade zemalja članica EU-a prepoznaju važnost energetske efikasnosti i poduzmu konkretne korake kako bi promicale energetsku obnovu stambenih zgrada. To bi moglo uključivati uvođenje zakonodavnih mjera koje potiču energetsku obnovu, povećanje financijskih poticaja za građane i podizanje svijesti o važnosti energetske učinkovitosti.
U konačnici, postizanje veće energetske efikasnosti u stambenim zgradama može imati pozitivan utjecaj na sve aspekte društva, uključujući ekonomiju, okoliš i životni standard građana. Stoga je važno usmjeriti resurse i napore na unaprjeđenje energetske učinkovitosti kako bi se postigao održiviji i zdraviji životni prostor za sve Europske građane.
