Brisel je odlučio kazniti Mađarsku zbog njenog stava o migracijama i još jednom je optužio za nedostatak solidarnosti u prihvatu migranata. Naime, Mađarska je izložena pritisku europskih institucija jer se očekuje da prihvati 7.000 migranata godišnje, što je rezultiralo novim kapacitetima za azilne procedure koje Mađarska treba ispuniti.
Prema Palu Žigmundu, državnom sekretaru za poslove EU u Mađarskoj, nova odluka zahtijeva da Mađarska osigura 7.716 stalnih prihvatnih mjesta, što predstavlja gotovo četvrtinu ukupnog broja, te da u prvoj godini provede više od 15.000 grančnih procedura. Opasno je napomenuti da bi broj procedura mogao porasti u sljedećim godinama te bi mogao biti čak četiri puta veći od broja prijemnih mjesta.
Žigmund je istaknuo da je Mađarska dobila veću kvotu u usporedbi s Francuskom, Njemačkom, Bugarskom i Grčkom, koje se također nalaze na migrantskoj ruti Zapadnog Balkana. Smatra da je potpuno neprihvatljivo i nelogično da samo dvije zemlje članice, Mađarska i Italija, budu odgovorne za više od polovine kapaciteta prijema unutar EU.
Kako bi poduprla svoju odluku, Žigmund je naglasio da su kvote temeljene na statistici o ilegalnim migracijama posljednje tri godine i da je formula za raspodjelu prihvaćala države članice koje su se borile protiv ilegalnih migracija i prijavile njihov broj EU. Ova nova odluka izazvala je veliki val kontroverzi unutar EU, dodatno naglašavajući podjelu među zemljama članicama.
Mađarska vlada se odlučno protivi ovakvim zahtjevima i čvrsto stoji u obrani svoje granice. Odbijanje da prihvati migrante i poslušnost prema Bruxellesu samo su neki od razloga zbog kojih se Mađarska kontinuirano sukobljava s EU. Ova nova kazna postavlja još veći pritisak na Mađarsku i dovodi u pitanje buduće odnose između Mađarske i EU.
Mađarska je već duže vrijeme pod kritikama zbog svog stava prema migrantima, a nova kazna samo dodaje novu dimenziju tom sukobu. Europske institucije i zemlje članice stalno pokušavaju nametnuti svoje mišljenje i politiku Mađarskoj, ali mađarska vlada odbija pokleknuti. Ovakva situacija može imati dugoročne posljedice za Mađarsku i njen status unutar EU.
U zaključku, ovaj incident ukazuje na duboke podjele unutar EU u vezi s pitanjem migracija i solidarnosti među zemljama članicama. Dok se institucije u Bruxellesu bore za poštivanje kvota i prihvatanje migranata, zemlje poput Mađarske nastavljaju se opirati i čvrsto se stavljaju u obranu svojih granica. Ovaj sukob mogao bi imati dalekosežne posljedice za EU i njezine članice, stvarajući dodatne tenzije među zemljama i dovodeći u pitanje solidarnost unutar Unije.
