Blag ili jak ne smemo da ga ignorišemo, osim lekova, postoje i nova rešenja

Dragoljub Gajić avatar

Procenjuje se da se svaka peta osoba u svetu suočava s hroničnim bolom, a specifično bol u donjem delu leđa pogađa oko 619 miliona ljudi širom sveta. Na nedavnom simpozijumu o bolu u Beogradu, 900 stručnjaka iz zemlje i regiona raspravljalo je o novostima u lečenju ove učestale zdravstvene tegobe.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“, stanovnici Srbije prosečno sede oko pet sati dnevno, s tendencijom da starija populacija provede još više vremena u sedećem položaju. Mlađi takođe postaju manje fizički aktivni, što dovodi do raznih zdravstvenih problema, uključujući bolove.

Profesor Dejan Nešić s Medicinskog fakulteta u Beogradu ističe da istraživanja pokazuju da žene češće pate od hroničnog bola. Forme ovog bola mogu biti bol u leđima, bol zbog reumatskih problema, neuropatski bol, bol u zglobovima, kao i bol uzrokovan stresom koji često dovodi do glavobolja.

Profesor Nebojša Lađević, predsednik Srpskog udruženja za terapiju bola, naglašava da je važno obratiti se lekaru pri intenzivnom bolu, ali i istražiti dugotrajnije, hronične bolove koji zahtevaju dodatnu dijagnostiku radi utvrđivanja uzroka.

Stručnjaci ističu da je edukacija zdravstvenih radnika ključna u borbi protiv hroničnih bolova, jer se ovaj problem sve češće javlja i zahteva kompleksan pristup u lečenju. Dr Nikoleta Fosati iz Londona naglašava da bol podrazumeva telo, um i društveni život, i da se jednostavno uzimanje lekova neće uvek pokazati kao efikasno rešenje.

Starost populacije, kao i sve veći broj bolova uzrokovanih psihološkim problemima, ukazuju na potrebu za celovitim pristupom lečenju hroničnih bolova. Profesor Karsten Bantel iz Nemačke savetuje da se kod bolova u leđima ne leži, već da se vežba i kreće, te da se kod nedovoljne reakcije na ove metode poseti lekar radi dodatne terapije.

Na simpozijumu o bolu u Beogradu diskutovane su i novosti u lečenju, uključujući mogućnost interventivnih procedura i raznolike terapije koje omogućavaju kontrolu bola. Stručnjaci ističu da ni jedan bol ne treba ignorisati, jer može biti simptom ozbiljnijeg zdravstvenog problema te upozoravaju da se lekovi protiv bolova ne treba uzimati bez konsultacije sa lekarom.

Ukupno gledano, borba protiv hroničnih bolova zahteva celovit pristup koji obuhvata edukaciju, fizičku aktivnost, lečenje pod nadzorom stručnjaka i individualizovanu terapiju. Važno je prepoznati i posvetiti pažnju ovom zdravstvenom problemu kako bi se poboljšao kvalitet života pojedinaca i smanjile posledice hroničnih bolova na društvo u celini.

Dragoljub Gajić avatar