Naučnici Instituta za genetičke resurse u Banjaluci postigli su značajan uspeh uzgajajući glamočki krompir u laboratorijskim uslovima, što predstavlja prvi korak ka očuvanju domaćih biljnih sorti. Ova autohtona biljna sorta, koja se uzgaja „iz epruvete“, deo je šireg projekta koji uključuje i druge vrste kao što su beli luk i jagode, a sve u cilju zaštite izvornih domaćih semena.
Vođa istraživačkog tima, doc. dr Mirela Kajkut Zeljković, istakla je da je uzgoj glamočkog krompira u laboratoriji dugotrajan proces koji traje više od deset godina. „Ove godine smo pokrenuli aktivnosti na iznošenju proizvedenog materijala u polje. Dobili smo prve krtole koje su potvrđeno bezvirusne i zdrave i mogu se koristiti kao kvalitetan semenski materijal u proizvodnji,“ rekla je ona. Međutim, Kajkut Zeljković naglašava da se biljke ne mogu odmah prebaciti u polje iz idealnih laboratorijskih uslova, zbog čega se vrši proces aklimatizacije u posebnim komorama.
Ovaj naučni iskorak predstavlja značajan doprinos očuvanju genetičkih resursa u Bosni i Hercegovini, kao i jačanju domaće poljoprivrede. U planu je i razvoj drugih autohtonih sorti u laboratorijskim uslovima, a stručnjaci Instituta veruju da bi, s većim ulaganjima u nauku, mogli da usavrše svoj rad i proizvedu semena voća iz drugih podneblja, lekovito-aromatično bilje, pa čak i različito cveće.
Dugoročno, ovaj projekat omogućava poljoprivrednicima da planiraju sigurniju proizvodnju sa smanjenim gubicima i troškovima, ali i sa većim prinosima. Istraživački tim, pored dr Kajkut Zeljković, čine i saradnici Sonja Umićević i David Ducanović, koji već planiraju naredne faze projekta. Ove faze uključuju uvođenje drugih autohtonih sorti u in vitro kulturu radi konzervacije i dugoročnog čuvanja, kao i proizvodnju bezvirusnog semenskog materijala.
Cilj tima je jačanje istraživačke infrastrukture i saradnje sa regionalnim i međunarodnim institucijama, kako bi Institut postao prepoznat kao centar za očuvanje i održivo korišćenje biljnih genetičkih resursa. Sonja Umićević, mlada saradnica na projektu, ističe koliko joj je rad u laboratoriji važan i kako se oseća ispunjeno kada može doprineti nečemu plemenitom. „Iskreno, ja sam najsrećnija kada sam u laboratoriji. Čovek radi nešto plemenito, a to je vrlo zanimljivo i donosi mnoge druge stvari,“ rekla je Umićević.
Ona je završila multidisciplinarne studije na poljoprivrednom, šumarskom i prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci i poziva mlade da se okrenu prirodnim naukama. Umetnost uzgoja biljaka i očuvanja njihovih genetičkih resursa predstavlja važan deo održivog razvoja poljoprivrede, a naučnici na Institutu u Banjaluci daju svoj doprinos ovom procesu.
Ovaj poduhvat ne samo da doprinosi očuvanju domaćih biljnih sorti, već i jačanju ekonomije regiona kroz unapređenje poljoprivredne proizvodnje. Uzimajući u obzir globalne klimatske promene i pritiske na prirodne resurse, ovakvi projekti postaju još važniji za budućnost poljoprivrede u Bosni i Hercegovini.
Kako se nastavlja rad na ovom projektu, očekuje se da će rezultati biti od značaja ne samo za lokalnu zajednicu, već i za širu regiju, omogućavajući poljoprivrednicima da se suoče sa izazovima modernog doba i očuvaju bogatu biološku raznolikost.
