Atentat na Čarlija Kirka je posledica „američke kulture oružja“

Katarina Simić avatar

LONDON – Angloindijski romanopisac i esejista Salman Ruždi, koji gotovo pola svog života živi pod pretnjom smrću, izneo je svoje stavove povodom recentnog ubistva američkog patriote Čarlija Kirka, za koje smatra da je rezultat „američke kulture oružja“. U intervjuu za Skaj njuz, Ruždi je govorio o nasilju koje se često povezuje sa lako dostupnim oružjem u Sjedinjenim Američkim Državama.

Ruždi je, podsećajući na vlastiti pokušaj atentata iz 2022. godine, kada je ranjen nožem, istakao da je atentat na Kirka strašan čin nasilja. „Ali čini mi se da je to karakteristika ili posledica zastrašujuće američke kulture oružja. Kada imate situaciju u kojoj ima više oružja u privatnom vlasništvu nego što ima ljudi u zemlji, mislim da je oružje svuda“, rekao je Ruždi.

On je naglasio da je situacija u kojoj deca odrastaju u okruženju gde im roditelji daju da koriste oružje, i gde se oružje ostavlja u nezaključanim ormarićima, veoma opasna. „Ovo je zemlja u kojoj se nasilni zločini povezani sa oružjem događaju gotovo svaki dan. A ovo je jedan od najbrutalnijih primera toga“, dodao je Ruždi.

U razgovoru o pokušaju atentata na bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa, Ruždi je rekao da „pretpostavlja da je srećan“ što taj pokušaj nije uspeo. Njegove misli o ovom pitanju reflektuju širu zabrinutost zbog nasilja u američkom društvu i načina na koji se pretnje životima pojedinaca često ne shvataju ozbiljno.

Ruždi je takođe prokomentarisao razvoj veštačke inteligencije (AI) i izrazio sumnju u njene sposobnosti da razume ljudske emocije i kreativnost. „Nekoliko malih eksperimenata koje sam sproveo sa AI ukazuju mi da, barem do sada, nema smisla za humor. I nije originalna“, rekao je on. Prema njegovim rečima, AI može samo da replicira informacije koje su u nju unete, ali ne može stvoriti nešto novo i originalno, što je suština dobre umetnosti.

Ova izjava dolazi u vreme kada se AI sve više koristi u različitim oblastima, uključujući umetnost i kreativno pisanje. Ruždi je naglasio da dobra umetnost zahteva originalnost, dok veštačka inteligencija, po njegovom mišljenju, ne može proizvesti takvu vrstu sadržaja. „Dobra umetnost je originalna, a ne mislim da AI ima išta originalno u sebi“, zaključio je on.

Salman Ruždi je poznat po svojim kontroverznim stavovima i delima, a njegovo iskustvo sa nasiljem i pretnjom smrću čini ga jedinstvenim glasom u savremenoj književnosti. Njegova sposobnost da kritički analizira društvene pojave, kao što su nasilje i upotreba oružja, postavlja ga kao relevantnog komentatora savremenih dešavanja.

Ruždi je nedavno objavio knjigu „Jedanaesti sat“, koja dodatno istražuje teme identiteta, nasilja i umetnosti. Njegovo delo često izaziva rasprave i podstiče čitaoce da preispitaju sopstvena uverenja i stavove.

S obzirom na trenutnu situaciju u Americi, gde se često raspravlja o kontroli oružja i nasilju, Ruždi je svojim izjavama još jednom ukazao na važnost dijaloga o ovim pitanjima. Njegovo iskustvo i analitički pristup pomažu u razumevanju složenosti ovih tema i podstiču na razmišljanje o budućnosti društva i umetnosti u svetu koji se brzo menja.

U zaključku, Ruždi ostaje značajan glas u književnosti, koji ne samo da piše o stvarima koje ga pogađaju, već i aktivno učestvuje u širem društvenom dijalogu o pitanjima koja oblikuju naš svet. Njegove reči i misli mogu poslužiti kao podsticaj za dublje razumevanje izazova s kojima se suočavamo danas.

Katarina Simić avatar
Pretraga
Najnoviji Članci