Američke sankcije NIS-u: Šta dalje?

Dragoljub Gajić avatar

Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država nedavno je po šesti put odložilo primenu sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), a novi rok za to je postavljen na 26. septembar 2025. godine. Ova situacija postavlja pitanje o daljim koracima i mogućnostima ukidanja sankcija. U NIS-u su za Euronews Srbija potvrdili da će kompanija nastaviti da prati situaciju i prilagođavati svoje poslovanje u skladu sa razvojem događaja.

„U slučaju novih, značajnih okolnosti koje bi mogle uticati na poslovanje kompanije, obavestićemo javnost o novim informacijama“, navode iz NIS-a. Primena sankcija prvobitno je bila planirana za kraj februara, a do sada je odlagana pet puta, svaki put za po mesec dana, osim jednom kada je odložena za dva meseca.

NIS je 26. avgusta dobio novu posebnu licencu koja omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti do 26. septembra 2025. godine. Ova licenca je šesta po redu, a izdata je od strane Kancelarije za kontrolu stranih sredstava (OFAC). Kompanija je takođe podnela zahtev za uklanjanje sa SDN liste, što je kompleksan proces.

I pored izazovnih makroekonomskih okolnosti, NIS je uspeo da očuva stabilnost na domaćem tržištu naftnih derivata, nastavi ključne razvojne projekte i obezbedi socijalnu stabilnost svojih zaposlenih. Ministarka rudarstva i energetike, Dubravka Đedović Handanović, izrazila je optimizam nakon poslednjeg odlaganja, ističući da će NIS nastaviti da obezbeđuje stabilno snabdevanje domaćeg tržišta.

„Krajnji cilj je uklanjanje NIS-a sa liste sankcija OFAC-a, što zavisi od razgovora između SAD i Rusije, a nadamo se da će to doneti napredak i za NIS“, izjavila je ministarka. Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije, Nebojša Atanacković, smatra da bi eventualno ukidanje sankcija moglo biti povezano sa promenama na čelu SAD i da bi politička situacija mogla uticati na ishod.

Atanacković navodi da je odluku o sankcijama doneo američki Kongres i da se radi o paketu koji obuhvata oko 200 firmi, zbog čega bi bilo teško ukinuti sankcije samo NIS-u. On je dodao da će verovatno biti potrebna značajna vest koja bi mogla uticati na ukidanje sankcija, a koja bi se morala odnositi na Rusiju kao celinu, pošto su sankcije uvedene pre 11 godina.

U međuvremenu, prema rečima direktora Srbijagasa, Dušana Bajatovića, NIS i Vlada Srbije imaju dva programa: odlaganje sankcija i njihovog ukidanja. On je naglasio da su sankcije političke prirode i da se lako uvode, ali teško skidaju.

Na osnovu izmena u vlasničkoj strukturi NIS-a, Gaspromnjeft, koji je pod sankcijama, sada ima 47% udela, dok Gasprom, koji nije pod sankcijama, ima 11%. Ove promene su učinjene kako bi se pokušalo umanjiti uticaj sankcija. Bajatović je napomenuo da pravni timovi NIS-a i Vlade Srbije rade sa OFAC-om na dnevnom nivou, nadajući se mogućim promenama u strukturi upravljanja kompanijom.

Atanacković smatra da bi promena u upravljačkim strukturama mogla olakšati donošenje odluka o dalje odlaganje sankcija, ali nije siguran da bi to dovelo do njihovog ukidanja. On je dodao da je važno da li će se odvijati promene u Odboru direktora ili menadžmentu NIS-a.

U zaključku, čini se da se situacija oko sankcija NIS-u razvija u pravcu daljih pregovora i mogućih promena, ali ostaje neizvesno kada bi se eventualno mogle ukinuti sankcije. Dok se čini da su šanse za optimizam prisutne, politička priroda odluka i kompleksnost situacije čine budućnost NIS-a neizvesnom.

Dragoljub Gajić avatar