Katoličke aktivistkinje su danas u Rimu organizovale protest, tokom kojeg su zapalile baklju iz koje izlazi roze dim, zahtevajući da se ženama dozvoli rukopoloženje u Rimokatoličkoj crkvi. Ovaj događaj se dešava u trenutku kada se u Sikstinskoj kapeli održava konklava za izbor 267. pape, što dodatno naglašava važnost tema koje se tiču žena unutar Crkve.
Jedna od aktivistkinja, Mirijam Duinjan, istakla je kako je važno da kardinali uzmu u obzir stavove žena u Crkvi. „Kardinalima kažemo da ne možete stalno ignorisati 50 odsto katoličkog stanovništva, ne možete ući u zaključanu sobu i razgovarati o budućnosti Crkve bez polovine Crkve“, poručila je Duinjan. Ova izjava podseća na činjenicu da su žene često marginalizovane u procesima donošenja odluka unutar religijskih zajednica.
Duinjan je naglasila da je sledeći papa dužan da bude „dovoljno hrabar“ da se pozabavi pitanjem većeg uključivanja žena u Crkvu. Ovaj zahtev dolazi u kontekstu želje za ravnopravnošću i aktivnijim učešćem žena u religijskom životu. Iako je papa Franjo tokom svog mandata unapredio položaj žena u Crkvi, mnogi kritičari smatraju da to nije dovoljno, s obzirom na to da ženama i dalje nije dozvoljeno da postanu sveštenice.
U istom danu, u Vatikanu je počela konklava na kojoj učestvuje 133 kardinala. Očekuje se da će prvo i jedino glasanje, zakazano za posle 19 časova, odrediti novog poglavara Rimokatoličke crkve. Ova konklava budi velike nade, ali i zabrinutosti među vernicima i aktivistima koji traže promene unutar Crkve.
Prethodne konklave, održane 2005. i 2013. godine, trajale su po dva dana, a mnogi se nadaju da će i ova doneti brze odluke u vezi sa budućnošću Crkve. Papa Franjo, izabran na konklavi 2013. godine, preminuo je 21. aprila u 89. godini, a njegovo nasleđe uključuje poziv na reforme i veće uključivanje žena u različite aspekte crkvenog života.
Protest aktivistkinja u Rimu nije prvi put da se postavlja pitanje ženama unutar Crkve. Tokom godina, mnoge aktivistkinje su se zalagale za ravnopravnost i veće prisustvo žena u različitim religijskim ulogama. Njihovi zahtevi često se susreću sa otporom, ali i sa sve većim razumevanjem od strane dela crkvenih vođa.
U svetlu trenutnih događanja, mnogi vernici izražavaju nadu da će novi papa prepoznati značaj uključivanja žena i pružiti im jednake mogućnosti unutar Crkve. Ova konklava može biti trenutak prekretnice, kako za katoličku zajednicu, tako i za žene koje se bore za svoja prava unutar religije.
Kako se konklava nastavlja, pažnja će biti usmerena na to kako će novi papa oblikovati budućnost Crkve i da li će se suočiti sa pitanjima koja se tiču ravnopravnosti i uključivanja žena. Aktivistkinje su svojim protestom postavile važno pitanje koje će, nadamo se, biti deo šire diskusije unutar Crkve.
U vremenu kada se svet suočava sa brojnim izazovima, važno je da Crkva prepozna i odgovori na potrebe svojih članova, uključujući žene koje traže jednakost i poštovanje. Samo kroz otvoren dijalog i spremnost na promene može se graditi budućnost koja će biti pravednija za sve.
